Stručnjaci kažu – deklarisano sjeme pšenice najsigurniji izbor za sjetvu

0
Harvest, close up of farmer's hands holding wheat grains

Žetva pšenice završena je prije mjesec dana, a ratari vrlo brzo moraju se početi spremati za novu sjetvu. Ozimi usjevi ove ratarske vrste trebalo bi biti posijani u toku sljedećeg mjeseca. Kako bi prinosi iduće sezone bili dobri, a kvalitet zadovoljavajuć, vrlo je važno da sjeme koje se sije bude deklarisano.

Takvo sjeme, osim zaštite biljaka od bolesti, omogućava i bolji kvalitet i rod. Nažalost, većina površina pod pšenicom posijana je nedeklarisanim odnosno ‘sjemenom sa tavana’, navodi stručnjak, prof. dr Miroslav Malešević, za Agroklub. To je, kako kaže, loš pokazatelj jer takva proizvodnja istovremeno znači da je njegova zaštita nepouzdana.

Značaj sjetve ozime pšenice u optimalnom roku

“Kvalitet nedeklarisanog sjemena nije najpouzdaniji. Klijavost, energija klijanja, čistoća nisu provjereni u laboratorijskim uslovima i samim tim ono ne može biti certifikovano. Postoji vjerovanje kod mnogih proizvođača da ništa ne gube time što će posijati svoje sjeme. Međutim, tako mnogo rizikuju”, ukazuje Malešević.

Zašto ne koristiti nedeklarisano sjeme?
I prinos je niži pri upotrebi netretiranog sjemena, uglavnom je taj rod manji za oko 10 do 15 odsto, dodaje naš sagovornik. Zato se u tom slučaju, mora upotrebiti veća količina po jedinici površine. Kada se sve to uzme u obzir, ratari prave jako malu uštedu kada sami koriste vlastito sjeme.

Ono nedeklarisano, takođe, može izazvati pojavu različitih bolesti kod pšenice, a neke od najopasnijih su fuzarijum i glavnica što dalje ima za posljedicu da se takvo žito ne može primjenjivati ni u ishrani jer je štetno i za ljude i za životinje. Nasuprot tome, deklarisano sjeme povećava sigurnost proizvodnje, napominje profesor.

Tavansko ili deklarisano sjeme?! Šta kažu stručnjaci?

“Kod deklarisanog ne može doći do pojave bolesti koje se prenose sjemenskim putem. Ovaj tip proizvodnje je od početka do kraja pod kontrolom ako se koristi tretirano sjeme. Nije svake sezone isto povećanje prinosa. Ove godine nije bilo bolesti i ta razlika između deklarisanog ili nedeklarisanog sjemena nije bila uočljiva. To se može uočiti samo u ogledima gdje je posijana i jedna i druga vrsta. Međutim, svakako sjeme koje je tretirano, povećava prinose i kvalitet.”

Važnost fungicida
Iako se dosta poljoprivrednika odlučuje za vlastito sjeme, ne bi trebalo da ga sami tretiraju. Za sjetvu se mora tretirati fungicidom i to ne bilo kakvim već onim koje je namjenjeno u tu svrhu upravo zbog činjenice da se na površini zrna nalaze brojni mikoroorganizmi od kojih su mnogi patogeni i mogu usloviti pojavu bolesti koje se prenose ovim putem.

Tretiranje sjemena i sjetva povrća u organskoj proizvodnji

“Zbog toga je vrlo važno da se u procesu dorade, obavi i ta vrsta zaštite odnosno nanošenje fungicida koji će štititi zrno i mladu biljku sve dok ona ne pronikne i ne počne se samostalno hraniti iz tla. Postoje brojni preparati, ali nisu svi u istoj mjeri efikasni prema tim prouzrokovačima bolesti pa je zbog toga važno da se tretiranje uradi u doradnim centrima. Sa druge strane, vrlo je važna ravnomjernost nanonšenja tog sloja fungicida na površini zrna. Treba se obuhvatiti cijelo zrno, a ne samo neki dio i to je razlika između onoga što čine proizvođači kad sami rade ili ga dorade u doradnim centrima jer poljoprivrednik ne može nikada obaviti tretiranje kao što to može savremena mašina”, napominje Malešević.

Tretiranje sjemena, dodaje naš sagovornik, ne bi trebalo izazvati nus pojave i neželjene efekte jer fungicidi imaju svoj rok postojanja u zemljištu, poslije određenog vremena se razlažu i nestaju, te ukoliko se preparat primjenjuje po uputstvu ne bi trebalo postojati bojazan od negativnih posljedica.

Odlučite se za saradnju sa doradnim centrima
Trenutno je fungicid na bazi terrasil tebukonazola u najvećoj mjeri zastupljen u upotrebi tretiranja sjemena za sjetvu. Kako bi se sprječilo individualno tretiranje, trebalo bi obustaviti plasman malih pakovanja fungicida za zaštitu sjemena koja su sada proizvođačima dostupna u poljoprivrednim apotekama.

“To je jedna od mjera koja bi mogla uticati na to da se ratari više okrenu saradnji sa doradnim centrima i kupovini deklarisanog sjemena. Jedno vrijeme nije bilo tih manjih pakovanja u prometu, nego je moglo samo preko doradnih centara da se dođe do deklarisanog sjemenskog materijala. Mislim da je dozvolom toga izgubljena kontrola nad prometom i onda tu nastaju takođe ovi problemi.”

Miješanje sorti?
Međutim, prema mišljenju našeg sagovornika, postoji i opravdanje za proizvođače koji su izgubili povjerenje u pojedine dorađivače, te ne žele da kupuju deklarisano sjeme.

APUS: Pravilnik o otkupu pšenice je dan na uvid samo odabranim kompanijama i poljoprivrednicima

“Moram priznati da je malo popustila i kontrola nad deklarisanim sjemenom. Ne vodi se dovoljno računa u pojedinim laboratorijama o kvalitetu i onda su se mnogi ratari uvjerili da im je atraktivnije na izgled njihovo sjeme nego ono koje kupe kao deklarisano. Tu ima i dosta propusta u doradi kod pojedinih doradnih centara. Ljudi su izgubili to povjerenje i jako je postala visoka upotreba nedeklarisanog materijala. Postaje problem što se ne zna identitet sorti i dolazi do njihovih miješanja i gubi se potencijal za prinos određene sorte”, navodi Malešević i dodaje da očekuje da će se taj problem riješiti u trenutku kada država donese mjere da se pšenica razvrstava i plaća po kvalitetu.

VIŠE SA WEBA

loading...

VIŠE SA WEBA

loading...