Novi projekt i metode uzgoja spas su za mađarske proizvođače ljute paprike

0
Female hand picking chili pepper from organic farm. Red peppers in vegetable garden

Dugotrajne, ekstremne suše već tri godine zaredom uzrokuju glavobolje poljoprivrednicima diljem Evrope. Nezaobilazni problemi najviše se javljaju u sektoru povrća, a kako bi tome stali na kraj, mađarski proizvođači ljutih paprika osmislili su prirodnu metodu kako bi drastično smanjili potrebe za navodnjavanjem.

Inače, začinska je paprika jedan od mađarskih simbola, bilo da se radi o ljutoj ili slatkoj (blagoj). U mjestu Batya uzgaja se već stoljećima i čini tradicionalan, glavni dodatak skoro svakom jelu od gulaša preko pilećeg paprikaša do riblje juhe.

Nova metoda zadržavanje vode
“Bere se kada poprimi svijetlo crvenu boju. Nakon toga se stavlja na sušenje i melje. Ima još par trikova zašto je tako dobra, no to će ostati tajna“, priča Peter Szabo iz Batya, jedan od poljoprivrednika koji se nosi s teškim vremenskim prilikama, ali unazad godinu dana problem rješava na inovativniji način. U tlo miješa vulakanske minerale i na taj način skladišti vodu.

Kada brati papriku za sušenje i kako ju najbolje osušiti

“Od kada provodim ovakav način uzgoja, svoja ogromna polja navodnjavam dva ili tri puta godišnje i to samo u najtoplijem mjesecu, augustu kada kiša uopšte ne pada“, rekao je za reuters te priznao kako je inače usjeve zalijevao svakih 8-10 dana.

Projekt vrijedan više od 352 hiljade KM
Kao dio projekta prilagodbe klimatskim promjenama, financiran od strane Evropske unije, u Batyi je iskopana i produbljena bivša glinena jama od koje je napravljen rezervoar i prirodno močvarno područje za zadržavanje vode.

“Budući da oborine postaju neujednačene, poljoprivrednici se suočavaju s razdobljima intenzivnih poplava i suša. Kišnica koja je sačuvana na ovaj način pomaže dopunjavanju razine podzemne vode”, tvrdi načelnik tog mjesata, Csaba Fekete.

Suša Europi prijeti i ove godine?

Vrijednost projekta je 64 milijuna forinti (više od 352 hiljade KM). Evropska unija financirala je 60%, vlada 30%, a 10% općina i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF).

Stručnjak WWF-a, Matyas Farkas poručio je kako je cilj ovakvog pothvata osnažiti općine i pokazati im da se protiv hidroloških problema i klimatskih promjena može boriti u manjem opsegu.

Prema Evropskoj agenciji za okoliš, učestalost i jačina suša porasla je u većini dijelova Evrope, a porast je najveći u južnom dijelu.

VIŠE SA WEBA

loading...

VIŠE SA WEBA

loading...