Srbija je spremna da plati samo 10 miliona maraka za 27 godina korišćenja hidropotencijala Republike Srpske. To je ponuda kojom je Elektroprivreda Srbije odgovorila na zahtjev četiri opštine sa istoka BiH koje potražuju od Hidroelektrana Zvornik i Bajna Bašta 86 miliona.

Srbija ne prihvata dug od 86 miliona KM prema Zvorniku, Višegradu, Srebrenici i Rogatici
Brana na Diviču

Računali smo po našim zakonima, kaže gradonačelnik Zvornika, koji očekuje 32 miliona maraka zaostalog duga. Računali godišnju proizvodnju i pomnožili sa cijenom koju plaća Elektroprivreda Srpske, objašnjava za banjalučku ATV Zoran Stevanović, ali Srbija računa po svojim zakonima, iako takve prakse nema u okruženju.

“Hidroelektrane na Trebišnjici uplaćuju Crnoj Gori onako kako su Crnogorci računali, jer njihova zemlja je potopljena. Ali, dobro šta je tu ispravno šta nije neću u to da ulazim, daj već jednom da vidimo koliko je to i da nam se počne plaćati”, istakao je Zoran Stavanović, gradonačelnik Zvornika.

Ponuda Srbije stigla je predstavnicima Vlade Republike Srpske koji sjede u radnoj grupi zaduženoj za rješavanje energetskih pitanja sa Srbijom. Cifre su neuporedive ali Srbija i Srpska lako bi se dogovorile, kaže Petar Đokić, minsitar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske. Problem je što je to pitanje dio šire priče oko graničnog spora sa BiH.

“Stav predstavnika Srbije u toj radnoj grupi je bio da bi oni željeli da komuniciraju sa institucijama BiH u pogledu rješavanja tog pitanja. Ja mislim da je Republika Srpska važniji partner nego bilo koja institucija BiH. Zašto to govorim, zato što na nivou BiH ne postoji ni jedna institucija koja je nadležna za oblast energetike, a ovo su energetska pitanja i nadležnost je u entitetima”, naglasio je Đokić.

U Vadi Srbije kratko poručuju da odluku o isplati naknada još nisu donijeli, a sve je uslovljeno rješavanjem pitanja granice. Sve je u istoj priči i granica i naknada, i raspodjela vodnog doprinosa, kažu u Komisiji za granice BiH kojom predsjedava predstavnik ministarstva bezbjednosti.

“Ništa konkretno osim što su neki eksperti snimili nekakvo stanje grljanice. Mi moramo tačno postići dogovor i definisati postojeću granicu da bi onda rekli od ove granice želim toliko tamo ili toliko vamo”, rekao je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH.

Zato bi sve moglo da potraje godinama iako su četiri lokalne zajedncie računale na desetine miliona maraka. Po računici loklanih vlasti pare bi bile dovoljne da Višegrad napuni tri opštinska budžeta, Zvornik i Srebrenicu po dva i za Rogaticu jedna.

(glassrpske)