Onaj koji ih je projektovao to je učinio da bi se saobraćaj u njima odvijao bezbjedno i efikasno. I Banjaluka je danas puna kružnih raskrsnica, koji su za mnoge vozače, bez obzira da li su početnici ili iskusni, i dalje svojevrsna misterija, pa i razlog za histeriju.
Video zapisi o ulasku u kružnu raskrsnicu iz pogrešnog smjera, ili o bjesomučnom kruženju oko ostrva u “potrazi” za isključenjem,postali su viralni na internetu i izazvali salve smijeha.
Međutim, kako objašnjavaju stručnjaci, vožnja u kružnom toku ne treba da bude razlog ni za misteriju ni za histeriju – ako se poštuju jednostavna saobraćajna pravila, piše Blic.
Kružni tokovi su uglavnom obilježeni znakom obrnutog trougla, odnosno, znakom koji znači „ukrštanje sa putem sa pravom prvenstva“. Uz taj, neki od kružnih tokova, prije ulaza u njega imaju i dodatni plavi saobraćajni znak, kao znak obaveštenja da se približavate kružnom toku.
Prvo i osnovno pravilo kretanja na ovakvoj raskrsnici, objašnjava za „Blic“ instruktor vožnje Jugoslav Trijić, jeste da automobili koji su u raskrsnici, to jest unutar kružnog toka, imaju prednost.
Nemojte stajati, osim na pješačkom
– Pravilo u kružnom toku s jednom trakom vrlo je jednostavno. Najprije, prilagodite brzinu i prije nego uđete u kružni tok pogledajte lijevo. Znajte da vozila koja se već kreću u kružnom toku imaju prednost u odnosu na ona koja se tek uključuju. U kružnom toku sa jednom trakom prilikom ulaska nije potreban pokazivač pravca, jer se jednostavno podrazumijeva da idete lijevo. Desni pokazivač pravca, odnosno žmigavac, dajete prilikom izlaska iz kružnog toka i to na bilo kojem njegovom izlazu, jer se time obaveštavaju ostali učesnici u saobraćaju da izlazite iz kružnog toka – objašnjava instruktor.
Dodaje da nije potrebno da usporavate ili se zaustavite prilikom izlaska, osim u slučaju kada su pješaci na pješačkom prelazu ili ako se približava vozilo Hitne pomoći, koje uvijek morate da propustite.
Što se tiče kružnih tokova sa više traka, kako kaže, pravila su identična ali je potrebno pratiti i horizontalnu signalizaciju i druge postavljene saobraćajne znake. I u ovom slučaju, dodaje, važi prvo i osnovno pravilo kružnog toka – prednost imaju vozači koji se već kreću unutar njega.
– Kod kružnih tokova sa više traka najčešće se krši pravilo da vozači iz unutrašnje trake ne propuštaju one iz spoljašnje. Vozač iz unutrašnje trake, dakle one koja je bliža ostrvu u kružnom toku, mora da propusti vozača iz spoljne trake kao da je u pitanju klasično prestrojavanje na putu sa dve trake, i to uz obavezno davanje žmigavca. Dakle, ovdje važi pravilo kao da vozite na običnom putu sa dve ili tri trake, što će reći levi migavac se daje samo u slučaju prestrojavanja. Kada izlazite iz kružnog toka sa više traka, kao i u slučaju kružnog toka sa jednom, daje se desni pokazivač pravca prije izlaska – objašnjava Trijić.
Na pitanje šta raditi ako je u spoljašnjoj traci gužva i isključenje nije moguće, naš sagovornik odgovara da je moguće napraviti još jedan pun krug oko ostrva, što nije tako česta opcija, ili “sačekati u unutrašnjoj traci dok se ne ispune uslovi za prestrojavanje”.
Po njegovim riječima, do najčešćih zabuna u ovim slučajevima dolazi zbog toga što kod kružnih tokovi sa više traka prije ulaska u njih nemaju znakove za prestrojavanje, pa bi vozač prije ulaska mogao unaprijed da odluči kojom trakom će se kretati.
– Zato se često dešava da se neko vozi spoljnom trakom sve vrijeme, iako se isključuje tek na trećem, četvrtom ili daljem izlazu. Dakle, važan je izbor prave trake u kružnom toku sa više njih, a prije toga razmislite gdje treba da se isključite prije ulaska u kružni tok. Ako izlazite na prvom isključenju, onda u kružni tok uđite desnom trakom i pratite spoljašnju traku do isključenja. Ako, pak, izlazite na poslednjem isključenju, trebalo bi iz lijeve trake ući u unutrašnju, pa se na vrijeme prestrojiti pred isključenje – kaže instruktor vožnje.
Takve situacije gdje se jednostavno ne isplanira unaprijed na koji izlaz iz kružnog toka treba ići, karakteristične su za najpoznatiji kružni tok u Srbiji, beogradsku Slaviju.
– I za nju ne postoji nikakvo izuzeće od ovih pravila. Druga je stvar što svako ko je vozio Slavijom zna da “školska pravila” nisu baš primenljiva na licu mjesta i to mahom zato što ljudi žmigavac ne koriste kako treba, ili ga ne koriste uopšte, pa se dešava ono čuveno “još jedan krug oko Slavije” dok ne “pogode” izlaz. A zapravo je jednostavno i ne treba da bude nikakve misterije i histerije ni kod jedenog kružnog toka, pa tako i kod ovog – jasan je Trijić.
Sagovornik “Blica” smatra da dobar dio vozača u Srbiji i u regionu ima “strah” od kružnih tokova jer oni, nisu uobičajene raskrsnice, a u pojedinim gradovima su zaživeli relativno skoro, tek prije nekoliko godina.
– Nisu naviknuti i plaše se novog, ali je sasvim dovoljno poznavati saobraćajna pravila i držati se njih. Kada je riječ o bržem i efikasnijem protoku saobraćaja, kružni tokovi su “zakon” i apsolutno vrhunsko rješenje. U mnogim svjetskim metropolama postoje kružni tokovi sa dvadesetak izlaza, dakle duplo više nego na Slaviji, pa saobraćaj teče normalno – konstatuje instruktor vožnje.
